{"id":36941,"date":"2022-04-11T13:21:00","date_gmt":"2022-04-11T13:21:00","guid":{"rendered":"https:\/\/aktodorovic.rs\/?p=36941"},"modified":"2024-10-31T13:42:20","modified_gmt":"2024-10-31T13:42:20","slug":"nacelo-supsidijarnosti-i-evropski-sud-za-ljudska-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aktodorovic.rs\/sr\/nacelo-supsidijarnosti-i-evropski-sud-za-ljudska-prava\/","title":{"rendered":"Na\u010delo supsidijarnosti i Evropski sud za ljudska prava"},"content":{"rendered":"<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"36941\" class=\"elementor elementor-36941\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-47fd761 e-flex e-con-boxed e-con e-parent\" data-id=\"47fd761\" data-element_type=\"container\" data-e-type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-7517c2e elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"7517c2e\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p>\u010clan na\u0161eg tima dr Aleksandar Todorovi\u0107 objavio je monografiju \u201eNa\u010delo supsidijarnosti i Evropski sud za ljudska prava\u201c.<span class=\"Apple-converted-space\">\u00a0<\/span><\/p><p>Monografija se bavi analizom jednog od najva\u017enijih na\u010dela kojima se ESLJP rukovodi kada odlu\u010duje o ljudskim pravima.<\/p><p>Knjiga je iza\u0161la u izdanju Slu\u017ebenog glasnika.<span class=\"Apple-converted-space\">\u00a0<\/span><\/p><p>Predgovor mo\u017eete pro\u010ditati u nastavku teksta:<\/p><p>Objektivna je \u010dinjenica da je Evropski sud za ljudska prava najstariji me\u0111unarodni forum za za\u0161titu ljudskih prava. Vrednosna ocena, da je ovaj Sud uz to i najzna\u010dajniji i najuspe\u0161niji sud takve vrste, poslednjih decenija postala je prakti\u010dno op\u0161te mesto u pravnoj teoriji. Kao razlozi uspeha, uobi\u010dajeno se navode dve \u010dinjenice: visok stepen poverenja koje Sud u\u017eiva od strane dr\u017eava \u010dlanica i lica koja mu se obra\u0107aju te veliki uticaj koji je praksa tog Suda imala na ukupan razvoj ljudskih prava na evropskom kontinentu ali i \u0161ire.<\/p><blockquote><p><strong>Na\u010delo Supsidijarnosti i Evropski sud za Ljudska Prava<\/strong><\/p><\/blockquote><p>Najve\u0107i uticaj Evropski sud za ljudska prava, ostvario je u domenu uspostavljanja standarda za\u0161tite sloboda i prava garantovanih Konvencijom, a koji standardi su docnije implementirani<span class=\"Apple-converted-space\">\u00a0 <\/span>na nacionalnom nivou dr\u017eava \u010dlanica. U tom smislu, zna\u010daj prakse Suda prevazilazi zbir pojedina\u010dno pru\u017eene za\u0161tite svakom od lica \u010dija je predstavka u dosada\u0161njoj istoriji Suda usvojena. Korpus sudske prakse iz koje proizilaze brojni standardi za\u0161tite danas je u mnogome polazna ta\u010dka u argumentaciji i nacionalnih zakonodavaca i nacionalnih sudova.<\/p><p>Iz navedenog proizilazi i osetljiva pozicija koju Sud zauzima u kontrolnom mehanizmu Konvencije. Sa jedne strane, da bi bio efikasan, od njega se o\u010dekuje da kroz svoju praksu i dalje uti\u010de na za\u0161titu ljudskih prava i sloboda i da tom praksom (nekada neposredno, a nekada posredno) interveni\u0161e na polju ostvarenja i za\u0161tite prava i sloboda na nacionalnom nivou. Sa druge strane, Sud mora opravdati visok stepen poverenja dr\u017eava \u010dlanica, \u010dijom je voljom postao i \u010dijem voljom opstaje na me\u0111unarodnoj sceni. Dr\u017eave \u010dlanice, osetljive su u pogledu o\u010duvanja sopstvenog suvereniteta, pa tako, kada Sud prekora\u010di granice intervencije na koje su dr\u017eave \u201enavikle\u201c one Sudu upu\u0107uju pozive da svoj \u201eintervencionizam\u201c ograni\u010di.<\/p><p>Na opisani na\u010din stvara se jedna vrsta vertikalne tenzije izme\u0111u Suda i dr\u017eava \u010dlanica, usled \u010dega je Sud primoran da u svom odlu\u010divanju balansira izme\u0111u zahteva da pru\u017ei efikasnu i efektivnu za\u0161titu ljudskih prava, i zahteva da svoju intervenciju u nacionalne pravne poretke svede na prihvatljivu granicu.<\/p><p>Alat koji Sud koriti u postupku takvog balansiranja upravo jeste na\u010delo supsidijarnosti. Ovo na\u010delo, u svojoj dosada\u0161njoj praksi, Sud je ozna\u010dio kao jedno od osnovnih i najva\u017enijih na\u010dela svog funkcionisanja, navode\u0107i da je ono inherentno mehanizmu za\u0161tite koji Konvencija uspostavlja. Usled specifi\u010dne pozicije koju zauzima, Sud na\u010delo supsidijarnosti koristi i kao \u0161tit, da bi ograni\u010dio polje i na\u010din svog delovanja i time se za\u0161titio<span class=\"Apple-converted-space\">\u00a0 <\/span>od kritika dr\u017eava \u010dlanica; ali i kao ma\u010d, kao sredstvo koje mu daje osnova da napadne nepravdu koju je uo\u010dio i interveni\u0161e u cilju<span class=\"Apple-converted-space\">\u00a0 <\/span>pru\u017eanja efektivne za\u0161tite prava.<\/p><p>Cilj ove knjige upravo jeste da ispita sva relevantna pitanja koja se postavljaju u vezi sa ovim va\u017enim na\u010delom funkcionisanja Suda.<\/p><p>U knjizi \u0107e biti ispitano najpre \u0161ta je to supsidijarnost ali i kako se ona razvijala van kontrolnog mehanizma Konvencije da bi se mogla uporediti sa supsidijarno\u0161\u0107u u okviru kontrolnog mehanizma Konvencije. Bi\u0107e ispitano kada se supsidijarnost prvi put javlja u praksi Suda, koliko \u010desto se javlja u praksi i sa kojim posledicama. Ispita\u0107e se posebno koje pravne instrumente iz Konvencije i sopstvene prakse Sud koristi kao izraz na\u010dela supsidijarnosti, te kako i iz kojih razloga ti instrumenti deluju kao \u0161tit ili kao ma\u010d.<span class=\"Apple-converted-space\">\u00a0<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010clan na\u0161eg tima dr Aleksandar Todorovi\u0107 objavio je monografiju \u201eNa\u010delo supsidijarnosti i Evropski sud za ljudska prava\u201c.\u00a0 Monografija se bavi..<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":36942,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[27,28],"tags":[32,31],"class_list":["post-36941","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-advokatska-kancelarija-todorovic","category-law-office-todorovic","tag-advokatska-kancelarija-todorovic","tag-law-office-todorovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aktodorovic.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36941","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aktodorovic.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aktodorovic.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aktodorovic.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aktodorovic.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=36941"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/aktodorovic.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36941\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36947,"href":"https:\/\/aktodorovic.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36941\/revisions\/36947"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aktodorovic.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/36942"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aktodorovic.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=36941"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aktodorovic.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=36941"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aktodorovic.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=36941"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}